When:
11. listopad 2017. – 13. listopad 2017. cjelodnevni Europe/Zagreb Timezone
2017-10-11T00:00:00+02:00
2017-10-14T00:00:00+02:00
Where:
Ul. Ive Robića
10000, Zagreb
Hrvatska
Contact:
Sonja Vurdelja
01 4872 485
Mjerna nesigurnost za praktičare @ Zagreb | Hrvatska

Termin: 11. – 13. listopada 2017.
Mjesto održavanja: Hotel „I”, Ive Robića 2 (ex. Remetinečka 106), Zagreb

 

Predavači:
mr. sc. Višnja Gašljević, dipl. ing.

prof. dr. Sandra Babić

Uvod

Poznavanje mjerne nesigurnosti važno je za svakoga tko odlučuje na temelju mjernih rezultata jer se u protivnom može sumnjati u ispravnost tih odluka. Međunarodno i multidisciplinarno usklađen postupak procjenjivanja mjerne nesigurnosti opisan je u normi ISO Upute za iskazivanje mjerne nesigurnosti (Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement – GUM). Ovaj je trodnevni seminar osmišljen da se polaznici upoznaju s tim postupkom te za to potrebnim statističkim alatima. Polaznici će tijekom seminara samostalno rješavati vježbe u Excelu te se preporučuje ponijeti prijenosno računalo.

 

Ciljevi seminara

Na predavanjima će s pomoću primjera i samostalnim rješavanjem vježba polaznici:

  • naučiti značenje nekih bitnih mjeriteljskih pojmova, kao npr.:
    • mjerna veličina
    • preciznost i istinitost mjernih rezultata
    • ciljna mjerna nesigurnost
    • sustavna i slučajna pogreška
  • upoznati temeljna načela međunarodno usklađenoga pristupa procjenjivanju nesigurnosti opisanoga u GUM-u
  • znati primijeniti vrstu A procjenjivanja standardnih nesigurnosti temeljem podataka dobivenih:
    • nizom mjerenja na konkretnome uzorku
    • s kontrolnih karata
    • validacijom
    • s pravca dobivenoga regresijom
  • znati odabrati primjerenu a priori vjerojatnosnu razdiobu pri procjenjivanju standardnih nesigurnosti vrste B temeljem raspona vrijednosti neke veličine
  • znati izračunati sastavljenu nesigurnost s pomoću koeficijenata osjetljivosti dobivenih linearizacijom mjerne jednadžbe
  • znati izračunati sastavljenu nesigurnost primjenom pojednostavnjenih formula
  • znati značenje stupnjeva slobode pojedinih standardnih nesigurnosti
  • znati izračunati efektivni stupanj slobode primjenom Welch-Satterth­waitove jednadžbe
  • znati izračunati proširenu nesigurnost
  • znati iskazati mjerni rezultat s mjernom nesigurnošću uz primjereno zaokruživanje.

 

Ciljna skupina polaznika:

Ovaj je seminar namijenjen:

  • osobama koje su odgovorne za metode ispitivanja ili umjeravanja
  • laboratorijskomu osoblju koje je zaduženo za procjenjivanje mjerne nesigurnosti rezultata
  • internim i eksternim ocjeniteljima laboratorija
  • svima ostalima koje zanima ova tema.

Polaznike seminara molimo da ponesu prijenosno računalo.

O predavaču

Mr. sc. Višnja Gašljević, diplomirala je i magistrirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku šestotjednog školovanja AMOS stekla je tzv. „Tutorenpass“, potvrdu o osposobljenosti za predavača u području akreditacije i certifikacije. Naknadno se školovala za ocjeniteljicu umjernih laboratorija kod DKD-a (Deutscher Kalibrierdienst), te auditora za ISO 9001 kod DGQ-a (Deutsche Gesellschaft fűr Qualität). Pohađala je seminare  PTB-a  (Physikalish-Technische Bundesanstalt) u Njemačkoj, IRMM-a (Institute for Reference Materials and Measurements) u Belgiji,  NIST-a (National Institute of Standards and Technology) u SAD-u. Licencirani je trener u području mjeriteljstva u kemiji u okviru Programa cjeloživotnoga učenja Europske komisije TrainMiC. Već dvadesetak godina uspješno organizira, kreira, te predaje na seminarima s temama koje se odnose na mjeriteljstvo, rad laboratorija i inspekcijskih tijela. Aktivno sudjeluje u radu nekoliko tehničkih odbora u RH i Europi.

Dr. sc. Sandra Babić profesorica je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, doktorirala je na matičnom Fakultetu u području prirodnih znanosti, analitička kemija. Održava predavanja na kolegijima iz područja analitičke kemije te upravljanja kvalitetom u analitičkom laboratoriju. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja osiguranja kvalitete u analitičkom laboratoriju.

Program

1. dan9.00 – 17.00Uvodno predavanje (zašto je važno iskazivati mjernu nesigurnost)
Definicije
Temeljna načela GUM-a (procjene vrsta A i B)
2. dan9.00 – 17.00Koraci u procjeni nesigurnosti prema Uputama za iskazivanje mjerne nesigurnosti (GUM)
Izrada matematičkoga modela
Određivanje sastavljene nesigurnosti
Određivanje proširene nesigurnosti
Vježbe i primjeri
3. dan9.00 – 17.00Statistika
Međunarodni dogovori
Vježbe i primjeri
Zaključak

Obavijest o prijavi

 

Prijave i pristojbe

Cijena seminara iznosi 3 300,00 kuna. Na iskazanu se cijenu obračunava porez na dodanu vrijednost.

Pristojbu treba po primljenome predračunu uplatiti do početka seminara.

Pristojba obuhvaća radne materijale, ručkove za sva tri dana seminara, osvježenje u stankama i potvrdu o sudjelovanju.

 Popusti

  1. „Popusti za članove“ – članovi Hrvatskoga mjeriteljskog društva koji su uredno podmirili članarinu za tekuću godinu ostvaruju 10 % popusta.
  2. „Nagrada za vjernost“ – polaznici koji su sudjelovali na više seminara Hrvatskoga mjeriteljskog društva mogu dobiti popust od 10 %. Da bi ostvarili ovaj popust potrebno je kod prijave navesti jedinstvene oznake s potvrda o sudjelovanju za barem TRI seminara Hrvatskoga mjeriteljskog društva.
  3. „Grupni popust“ – za TRI polaznika na jednom seminaru iz iste tvrtke dobiva se popust od 5 % na ukupnu cijenu, za ČETIRI polaznika na jednom seminaru iz iste tvrtke dobiva se popust od 10 % na ukupnu cijenu, a za više od PET polaznika na jednom seminaru iz iste tvrtke popusti se dogovaraju zasebno.

 

Načini prijave
S pomoću e-prijavnice ili slanjem ispunjene prijavnice (pdf) na faks: 01/ 487 24 87. Prijave se primaju do popunjenja skupine (20 polaznika).

 

Odjava seminara

Ako odjavu zaprimimo tri radna dana prije početka seminara, pristojbu vraćamo u cijelosti. Za odjave nakon toga roka zaračunavamo 25 % administrativnih troškova.

U slučaju nedolaska na seminar bez prethodne odjave naplaćujemo punu pristojbu.

 

Dodatne obavijesti

Za sve dodatne obavijesti obratite nam se:
telefonom na broj 01/487 24 85 ili
elektroničkom poštom na adresu seminari@hmd.hr

 

Smještaj / rezervacija hotela

Smještaj u Hotelu „I“ možete rezervirati
telefonom: 01/ 654 24 15
faksom: 01/ 654 29 61
elektroničkom poštom na adresu sales.jasenka@hotel-i.hr

Prijava za seminar - Mjerna nesigurnost za praktičare

 

Verifikacija

  • Definicije

    Koja je tvrdnja po Vašemu mišljenju istinita/ispravna. Znate li obrazložiti Vaš stav?

    1. Mjerna veličina je sadržaj olova u bezolovnom benzinu.
    2. Točnost rezultata je 99 %.
    3. Slučajne su pogreške nepredvidljive u svome smjeru.
    4. Ponavljanjem mjerenja smanjujemo slučajnu pogrešku.
    5. Sustavna pogreška ima smjer – pozitivna je ili negativna.
    6. Ponavljanjem mjerenja smanjujemo sustavnu pogrešku.
    7. Poznatu sustavnu pogrešku možemo smanjiti korekcijom rezultata.
    8. Korekcija je suprotnog smjera od sustavne pogreške.
    9. Mjerenje je točno ako su male slučajne pogreške.
    10. Mjerenje je točno ako su male i sustavne i slučajne pogreške.
    11. Mjerenje je istinito ako su male slučajne pogreške.
    12. Mjerenje je istinito ako su male sustavne pogreške.
    13. Mjerenje je precizno ako su male slučajne pogreške.
    14. Mjerenje je precizno ako su male sustavne pogreške.
    15. Istinitost rezultata obrnuto je proporcionalna prepoznatoj sustavnoj pogrešci.

    Postupak procjenjivanja

    Koja je tvrdnja po Vašemu mišljenju istinita/ispravna. Znate li obrazložiti Vaš stav?

    1. Kada izravno ne mjerimo mjernu veličinu, funkcijsku vezu mjerne veličine i ulaznih veličina opisujemo s mjernim modelom.
    2. Dva su načina procjenjivanja nesigurnosti – procjenjivanje primjenom statistike (vrsta A) te procjenjivanje temeljem stručne prosudbe i a priori vjerojatnosnih razdiobama (vrsta B).
    3. Procjene vrste A točnije su od onih vrste B.
    4. Kada imamo zadan raspon ± a unutar koje se može nalaziti vrijednost neke veličina i nikakvih drugih informacija o tome, primijenit ćemo pravokutnu (jednoliku) vjerojatnosnu razdiobu. Standardna nesigurnost bit će  a / (3)1/2
    5. Kada imamo zadan raspon ± a unutar koje se može nalaziti vrijednost neke veličine te podatak da je taj interval proširena nesigurnost uz p = 95 %, k = 2 primijenit ćemo Gaussovu (normalnu) vjerojatnosnu razdiobu. Standardna nesigurnost bit će a / 2 .
    6. Kada imamo zadan raspon ± a unutar koje se može nalaziti vrijednost neke veličine te podatak da je taj interval proširena nesigurnost uz p = 95 %, k = 2,6 primijenit ćemo trokutastu  vjerojatnosnu razdiobu. Standardna nesigurnost bit će  a / (6)1/2.
    7. Sastavljena standardna nesigurnost je standardna nesigurnost rezultata mjerenja dobivena iz standardnih nesigurnosti svih ulaznih veličina. Standardne nesigurnosti udružuju se preko sume kvadrata uvažavajući koeficijente osjetljivosti.
    8. Koeficijent osjetljivosti je faktor koji nam govori kako se mijenja izlazna veličina (npr. naš rezultat) kada se mijenja ulazna veličina.
    9. Proširena nesigurnost dobiva se kao umnožak sastavljene standardne nesigurnosti i obuhvatnog faktora k.
    10. Rezultat se uobičajeno iskazuje s proširenom nesigurnosti.
    11. Konačni podatak o procijenjenoj nesigurnosti iskazuje se sa što više znamenaka radi točnosti.
    12. m = (19,9995 +/- 0,000275) kg

    Statistika

    Koja je tvrdnja ispravna i zašto?

    1. Kod mjerenja tvrdoće nekog materijala napravljeno je 5 mjerenja te izračunata aritmetička sredina. Njena je standardna nesigurnost: U = s/(5)1/2
    2. Kod umjeravanja vage napravljeno je jedno mjerenje mase m= 30 g. Ponovljivost vage s određena je kod mase  m= 100 g s pet ponavljajućih mjerenja. Standardna nesigurnost odvage m= 30 g zbog ponovljivosti vage je U = s/(5)1/2
    3. Kod umjeravanja vage napravljeno je jedno mjerenje mase m= 30 g. Ponovljivost vage s određena je kod mase  m= 100 g s pet ponavljajućih mjerenja. Standardna nesigurnost odvage m= 30 g zbog ponovljivosti vage je s.
    4. Validacijskim eksperimentom neki je kemijski laboratorij dobio relativnu standardnu devijaciju s od 0,8 %  u uvjetima ponovljivosti uz n = 10 ponavljanja. U rutinskom je radu na nekom dobivenom uzorku napravio n = 2 mjerenja. Standardna nesigurnost zbog ponovljivosti tog rezultata je: u = s/(10)1/2
    5. Validacijskim eksperimentom neki je kemijski  laboratorij dobio relativnu standardnu devijaciju s od  0,8 %  u uvjetima ponovljivosti uz n = 10 ponavljanja. U rutinskom je radu na nekom dobivenom uzorku napravio n = 2 mjerenja. Standardna nesigurnost zbog ponovljivosti tog rezultata je: u = s/(10)1/2
Leave Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

clear formSubmit