Svijet po mjeri, časopis za mjeriteljstvo, normizaciju, akreditaciju i ocjenjivanje sukladnosti – Godina 7., Broj 4/2018

  • Rezolucije 26. opće konferencije za utege i mjere – Mirko VUKOVIĆ – od 13. do 16. studenoga održana je u Palais des Congrès u Versaillesu 26. opća konferencija za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) na kojoj je 16. studenoga 2018. godine prihvaćena rezolucija o najvažnijoj promjeni međunarodnoga sustava jedinica (Système international d’unités, SI) od njegova uspostavljanja 1960. godine. Glavni je razlog te promjene međunarodnoga sustava jedinica bila želja da se redefinira postojeći međunarodni sustav jedinica (kilogram, amper, kelvin i mol) kako bi se sve mjerne jedinice temeljile na nepromjenjivim prirodnim stalnicama u skladu s mogućnostima ostvarenja tih jedinica koje pruža suvremeno stanje znanosti i tehnike. U nastavku dajemo prijevod na hrvatski jezik svih rezolucija koje je prihvatio 26. CGPM.
  • Razvoj definicija osnovnih jedinica SI – Zvonimir JAKOBOVIĆ – Sedam osnovnih jedinica na kojima se osniva Međunarodni sustav jedinica (SI) su nanovo definirane oslanjanjem na prirodne konstante ili stalnice. Te su definicije bitno drukčije od prvotnih i dosadašnjih definicija, pa se prikazuje njihov povijesni razvoj.
  • Povijest metričkog sustava od Francuske revolucije do potpisivanja Konvencije o metru – Mirko VUKOVIĆ – Na 26. općoj konferenciji za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) 16. studenoga 2018. godine u Palais des Congrès u Versaillesu prihvaćena je odluka o najvažnijoj reviziji međunarodnoga sustava jedinica (Système international d’unités) od njegova uspostavljanja 1960. godine. Glavni je razlog najnovije promjene međunarodnoga sustava jedinica bila želja da se redefinira postojeći međunarodni sustav jedinica (kilogram, amper, kelvin i mol) kako bi se sve mjerne jedinice temeljile na nepromjenjivim prirodnim stalnicama, posebno jedinica mase kilogram. Tako će kilogram biti definiran s pomoću Planckove stalnice (h), amper s pomoću elementarnoga električnog naboja (e), kelvin s pomoću Boltzmannove stalnice (k) i mol s pomoću Avogadrove stalnice (NA). Sadašnje stanje znanosti i tehnike omogućuje definiranje osnovnih jedinica SI-ja i njihovo ostvarenje s pomoću temeljnih prirodnih stalnica koje se smatraju točnim i stabilnim prirodnim invarijantama. Premda se iznos tih jedinica neće mijenjati (kilogram će još uvijek biti kilogram), s tako preinačenim sustavom koji je u potpunosti definiran s pomoću temeljnih stalnica osigurana je potpuna stabilnost cijeloga SI-ja jer se za definiranje jedinica neće upotrebljavati fizički predmeti kao što je na primjer do spomenute odluke CGPM-a bio slučaj s kilogramom koji je bio definiran kao masa cilindra izrađena od slitine platine i iridija koji se čuvao u BIPM-u. Premda je taj predmet služio znanosti i tehnici gotovo 130 godina njegova se stabilnost tijekom toga razdoblja mogla potvrditi samo usporedbama s istovjetnim kopijama što je težak i potencijalno netočan postupak. Tako se tom odlukom napokon nakon gotovo 230 godina ostvario izvorni cilj utemeljitelja metričkoga sustava iz doba Francuske revolucije, što je bio prvi korak u uspostavljanju suvremenoga međunarodnog sustava jedinica, da se sve mjerne jedinice vežu za nepromjenjive prirodne stalnice ili pojave. U ovome ćemo članku dati širi pregled nastanka metričkoga sustava (i problema s kojima su se suočavali znanstvenici toga vremena koji su sudjelovali na tome projektu) za koji je otac suvremene kemije Antoine Lavoisier, jedan od sudionika stvaranja metričkog sustava u prvim danima Francuske revolucije, rekao da „nikad iz ljudskih ruku nije poteklo ništa veće i jednostavnije, ništa suvislije u svim svojim dijelovima“.
  • Nove definicije jedinica Međunarodnoga sustava SI i njihova veza s prirodnim konstantama – Vjera LOPAC – Sa starim definicijama osnovnih jedinica sustava SI, koje su mijenjane i dorađivane tijekom godina, mnogi nisu bili zadovoljni. Iako se sustav SI dokazao u eksperimentalnim istraživanjima, znanstvenici su uporno tvrdili da će postati pouzdan tek ako bude utemeljen na nečemu mnogo stabilnijem, a to su prirodne konstante – poput brzine svjetlosti u vakuumu, Planckove konstante ili Avogadrova broja.
  • Upravljanje rizicima prema HRN ISO 31000 – Zlatko GRGIĆ – Upravljanje rizicima tako kako to predočava norma HRN ISO 31000 omogućuje organizaciji sigurniji put do dostizanja njezinih ciljeva. Stvaranje i zaštita vrijednosti organizacije upravljanjem rizicima, donošenjem odluka, postavljanjem i postizanjem ciljeva i poboljšanjem učinkovitosti glavna je svrha ove norme.
  • Ovjerna razdoblja plinomjera te utjecaj vremenskoga pomaka na točnost rada plinomjera i njegovi efekti na dugotrajnu stabilnost mjerenja – Berislav PAVLOVIĆ, Krešimir VRGOČ – Rezultati ispitivanja poslužili su za odabir određenih tipova plinomjera na distributivnome sustavu, ali i kao temelj za zahtjev Državnomu zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo RH za donošenje propisa koji omogućuju produljenje ovjernoga razdoblja primjenom ispitivanja uzorka određene serije plinomjera demontiranih iz mreže.
  • Demingova načela upravljanja organizacijom kao polazište za kulturu kvalitete – Ana DEVČIĆ-JERAS – Poslovna koncepcija TQM počiva na nastojanjima cijele organizacije, odnosno poduzeća, da se postigne kvaliteta . Pritom je cilj postići uključenost svih zaposlenika i ostalih zainteresiranih strana da se postigne zadovoljstvo kupca proizvoda ili korisnika usluge. Težište je na trajnim poboljšanjima. Kvaliteta je posao svih uključenih u poslovne procese i mora prožeti sve aktivnosti u organizaciji.
  • Astronomske mjerne jedinice i sastavnice kalendara – Zvonimir JAKOBOVIĆ – U astronomiji se pored mjernih jedinica Međunarodnoga sustava i iznimno dopuštenih jedinica rabe i neke posebne mjerne jedinice duljine i vremena koje su prilagođene astronomskim mjerenjima. Te jedinice ne definira Generalna konferencija za utege i mjere ni nacionalna zakonodavstva, nego međunarodna stručna tijela.
  • Od gausa i meksvela do tesle i vebera – Zvonimir JAKOBOVIĆ – Nekoliko elektrotehničkih kongresa na kraju 19. stoljeća postupno je definiralo električne i magnetske mjerne veličine te ujednačavalo njihove mjerne jedinice. Nastajao je CGS sustav mjernih jedinica, i to u elektromagnetizmu dva odvojena sustava: za električne pojave CGSe sustav, a za magnetske pojave CGSm sustav.
  • Nazivlje iz područja tehničke infrastrukture – Prikaz naziva i njihovih definicija iz područja teorije mreža – Mirko VUKOVIĆ – U ovome broju Svijeta po mjeri u nastavku rubrike Nazivlje iz područja tehničke infrastrukture nastavljamo s objavljivanjem nazivlja koje se upotrebljava u teoriji električnih i magnetskih krugova. Izvor je tih naziva Međunarodni elektrotehnički rječnik (International Electrotechnical Vocabulary, IEV), IEC 60050-131; Međunarodni elektrotehnički rječnik – 131. dio: Teorija mreža. Svi su nazivi i definicije u skladu je s odgovarajućim nazivima u različitim dijelovima norme ISO/IEC 80000, Veličine i jedinice. Matematički znakovi koji se upotrebljavaju u prikazanim definicijama općenito su u skladu sa znakovima definiranim u odgovarajućim normama IEC 60027-1 i ISO 80000-2, u kojima se definiraju ti znakovi. U ovome se broju daju nazivi koji se odnose na električne mreže i to opći nazivi te nazivi koji se odnose na elemente mreža i njihove značajke, a prikazuju se logičkim redom u skladu s njihovom međusobnom ovisnošću.